Kuća vam je puna smrdibuba, a da toga niste ni svjesni: Evo gdje se najviše zavlače pred zimski san
Jedno mjesto posebno vole u vašem stanu ili kući.
Smrdibube – napast sa kojom se borimo svakodnevno. Vole paradajz, paprike, soju, ali i lješnik. Znamo šta one vole, ali ipak ne volimo mi njih.
Bezopasne za ljude, ali ipak nepoželjne. Protiv smrdibuba ne pomažu ni komarnici. Prepoznatljive su po tome što, kada se uznemire, puštaju hemijska jedinjenja koja stvaraju neprijatan miris.
Nije ni čudo što nisu omiljene, mnoge njihova brojnost plaši i skoro svima stvara probleme jer nikada ne dolaze same, već uvijek u roju.
- Ulaze kroz prozore. Prvo zanimljivo mjesto su im roletne, tu se zavlače i pronalaze siguran kutak da se zaštite od hladnoće. Konkretno, ove stjenice koje brinu naše sugrađane spadaju u grupu štitastih stenica, tijelo podseća na minijaturne štitove.
One su isključivo biljojedi, odnosno, hrane se biljnim sokovima – objašnjava Miloš Jović, viši kustos Prirodnjačkog muzeja za RTS.
Dodaje da nema potrebe da se brinemo zbog njihovog prisustva u stanovima, osim zbog faktora iznenađenja i urođenog straha od insekata koji postoji kod većine ljudi.
Odomaćila se azijska smrdibuba
Izgleda da se na našim prostorima odomaćila, prije svega, azijska smrdibuba. Prepoznajemo je po haotičnom ljetu, zujanju i udaranju po lusterima, roletnama. I nema drugog rješenja osim da je izbacite napolje.
- Suzbijanje se sprovodi samo tamo gdje one prouzrokuju velike štete, kao i sve druge štetočine. One napadaju mekane plodove i zna se kako se to sprovodi u okviru poljoprivrede.
Vjerovatno će vremenom, ali još uvijek mora da prođe nekoliko godina ili decenija, te populacije da smanje svoju brojnost zahvaljujući prirodnoj regulaciji.
Sada ih primjećujemo i to će biti kratko vrijeme. Već bi trebalo da su na spavanju kad se zavuku u skloništa i krenu u hibernaciju – mi ih ne primjećujemo – kaže prof. dr Aleksandar Ćetković sa Biološkog fakulteta.
Ponekad, mogu da se probude od toplote i naprave malo problema, ali uglavnom kada se spuste temperature, nećemo ih vidjeti, naglašava je profesor Ćetković.
To što ih nećemo preko zime vidjeti ne znači da nisu tu već da su se vješto sakrile. A onda s proljeća, eto njih ponovo.
Izvor: telegraf
