Doktor otkriva: Kako preživjeti srčani napad?
Prema obavljenim istraživanjima, gotovo polovica onih koje je pogodio srčani udar čekaju i do dva sala prije nego zatraže medicinsku pomoć. Za vrijeme tog kritičnog vremena mnogi umru. Oni koji su dovoljno sretni da prežive, trpe nepopravljiva oštećenja na srcu
Sve je veći broj ljudi koji doživljavaju srčani infarkt i zato postoji nešto važno što treba znati. Rizik od smrti može se smanjiti na pola, ako se pacijenta uspije prevesti u bolnicu unutar prvog sata od momenta kad osjeti prvi napad oštre boli. Neki stručnjaci vjeruju da se može smanjiti taj rizik još više, stavljanjem tablete Aspirina pod jezik (ili je progutati), dok se čeka pomoć.
Nažalost, mnogi ljudi ne učine ništa, ignorirajući simptome ili ih protumače kao smetnje u želucu ili kao grč u mišiću. Prema obavljenim istraživanjima, gotovo polovica onih koje je pogodio srčani udar čekaju i do dva sala prije nego zatraže medicinsku pomoć. Za vrijeme tog kritičnog vremena mnogi umru. Oni koji su dovoljno sretni da prežive, trpe nepopravljiva oštećenja na srcu.
Oko 50 posto pacijenata koji dožive srčani infarkt, umiru unutar prvog sata od pojave simptoma, prije nego stignu u bolnicu. Bolesnik treba stići u bolnicu unutar tog prvog sata.
Zašto čekati?
Zašto toliko mnogo žrtava srčanog udara čeka da upozna svoju okolinu o svom bolu, koji se u nekim slučajevima osjeća kao da vam “slon sjedi na grudima”, prema riječima jednog preživjelog pacijenta? Pacijenti koji odlažu s obavijesti o svojim tegobama, obično navode ove razloge za to odlaganje: oni vjeruju da su “neranjivi”, da se njima takva stvar ne može dogoditi, pogrešno tumače upozoravajuće simptome, pokušavaju se sami liječiti (npr. uzimanjem nekog sredstva protiv žgaravice), ili povučeni u tišini trpe. Jednostavno, ne vjeruju da su doživjeli srčani infarkt.
Nije neobično ni da ljudi pogriješe u interpretiranju, tj. zamijene bolove blažeg srčanog udara za smetnje u želucu ili čak za mišićne grčeve. Otprilike jedna osmina svih slučajeva srčanog infarkta su tzv. “tihi infarkti”, tj. oni bez nekih očitih simptoma. Ima ljudi kojima je neugodno pri pomisli da će juriti u bolnicu zbog nekakvih bolova u želucu. Međutim, nema nikakvog smisla umrijeti zbog neugodnosti. Stoga ima smisla obratiti pažnju na neobične simptome.
I, jasno, odmah zatražiti medicinsku pomoć, posebno ako je osoba pod velikim rizikom od srčanog udara, bilo zbog genetske predispozicije, bilo zbog drugih rizičnih faktora (prekomjerna tjelesna težina, visoki krvni tlak, visoke razine kolesterola u krvi, pušenje, dob preko 65 godina itd.).
Kako ćete znati da se doživjeli srčani udar?
Budući da simptomi variraju, ne možete znati. Međutim, bolje je da vam u bolnici dijagnosticiraju gastritis (upala želuca), nego da se oduži pružanje pomoći u slučaju pravog srčanog infarkta.
Općenito, bol od srčanog infarkta je tupa i neugodna, trajna, ne prestaje ni nakon 10 minuta. Bolesnik može osjećati pritisak, stiskanje, težinu ili bol u grudima koja se širi u leda, rame, vrat, ruku, pa čak i u prste. Ta bol može biti praćena znojenjem, mučninom, povraćanjem i gubitkom daha.
Dok je bol koja popusti nakon uzimanja hrane ili tableta protiv želučane kiseline vjerojatno uzrokovana smetnjama u želucu ili čirom (ulkus), bol koja se pojavila za vrijeme fizičkog napora i koja popusti za vrijeme odmora obično je znak srčanog oboljenja. Ako doživite gore spomenute simptome, odmah pozovite liječnika. Ili barem kažite nekome kako se osjećate. Ustanovljeno je da je bilo manje odlaganja odlaska u bolnicu kad je žrtva srčanog infarkta obavijestila nekog o svojoj boli u grudima. Premda može zvučati nemoguće, tj. lakše je kazati nego učiniti, ipak, ako ste doživjeli srčani udar, pokušajte se opustiti dok čekate pomoć i budite mirni. Otpustite remen na hlačama, kravatu, kragnu na košulji, jer sve to može pomoći da lakše dišete. Nekoliko puta duboko udahnite.
Premda milijuni ljudi umru svake godine od srčanog infarkta, ipak on ne mora biti ubojica. Vi možete preživjeti udar ako ne dopustite panici da vas ubije.
Izvor: dnevno
