Zašto danas, u vrijeme najmodernije medicine, imamo toliko bolesnih ljudi?
Zašto danas, u vrijeme najmodernije medicine, imamo toliko bolesnih ljudi? Zar ne bi trebalo živjeti duže i zdravije?
Dok sam radila kao liječnik u Kuvajtu, primijetila sam da pacijenti kojima prepišem neki lijek dolaze za nekoliko tjedana s drugim simptomima koji su bili navedeni kao negativno djelovanje tog lijeka. Kada bi dobili lijek za te nove simptome, vraćali su se s trećim simptomima koji su bili posljedica drugog lijeka. Što su više lijekova koristili, bili su sve bolesniji. Zapitala sam se, je li način liječenja koji mi liječnici primjenjujemo zaista ispravan i jedini? Je li negdje na tom putu medicina zastranila i umjesto da liječimo, nanosimo još veću štetu bolesnim ljudima? Kada je moja svekrva primila cjepivo protiv gripe, ubrzo se razboljela i na žalost umrla godinu i pol poslije primljenog cjepiva, krenula sam u istraživanje prirodnih načina liječenja i došla do zapanjujućih otkrića. Za moju svekrvu je nažalost bilo prekasno, ali ta saznanja su kompletno promijenila moje shvaćanje medicine i rezultate toga bih željela podijeliti s vama. Ova jednostavna i lako primjenjiva saznanja su mnogim ljudima pomogla da se izliječe od mnogih, čak i od takozvanih “neizlječivih” bolesti.
Živimo u vremenu mitova
Kada je Giordano Bruno rekao da je Zemlja okrugla, spalili su ga na lomači jer se tada smatralo da je Zemlja ravna ploča. Također danas imamo mitove u prehrani da je meso neophodno za život čovjeka iako trećina čovječanstva tisućama godina ne jede meso i zdraviji su od onih koji ga jedu. Također, mit o kalciju koji nas savjetuje da pijemo mlijeko da bi smo imali jake kosti, iako znamo da krava ima veoma snažne kosti i rogove, ima kalcija u mlijeku u izobilju, a ne pije mlijeko. Još uvijek se hranimo onako kako nalažu pogrešne piramide prehrane po školama i bolnicama iako već dugo postoje dokazi o štetnosti takve visoko proteinske hrane.
O čemu se tu radi?
Mnogobrojne studije dokazuju da čovjek nije mesojed. Ukoliko usporedimo probavni trakt čovjeka i životinja mesojeda i biljojeda, vidjet ćemo da čovjek spada u grupu biljojeda po svim karakteristikama. Lav je brz i može uhvatiti antilopu u trku, ima kandže kojima hvata plijen i kida meso oštrim zubima. Čovjek, kao i biljojedi ne mogu uhvatiti životinju u trku, nemaju kandže i imaju ravne kutnjake. Probajte skočiti na kravu, odgristi komad mesa i bit će vam jasno da nismo opremljeni za ubijanje. Mesojedi imaju kiselinu u ustima gdje započinje probava mesa, 20 puta jaču kiselinu u stomaku i vrlo kratka crijeva kroz koja prođe za nekoliko sati probavljeno. Ljudi i životinje biljojedi s druge strane nemaju kiselinu u ustima, imaju vrlo slabu kiselinu u trbuhu koja ne može variti meso tako da dolazi do raspadanja, a ne probave. Također, imaju vrlo duga crijeva tako da meso ostaje u trbuhu 72 sata, što je 3 dana. Ostavite komad mesa 3 dana na sobnoj temperaturi i vidjet ćete sta se događa u trbuhu.
Produkti raspadanja tog mesa će se resorbirati u tijelo i mogu izazvati rak i mnoge druge bolesti. Meso koje se nalazi po trgovinama je odavno u procesu raspadanja, ali se umjetna boja održava ugljičnim monoksidom koji se raspršuje. U mesu se također nalaze hormoni koji se životinjama na farmama daju da bi brže dostigle težinu za prodaju i donijele više novca. Uzgajivači profitiraju duplo smanjujući razdoblje prehrane životinja, a ti hormoni završavaju u nama, kreirajući mnoga oboljenja, kao što su rak prostate i dojke, ali i rani pubertet kod djece tako da danas imamo djecu koja već u 5-6 godina dobivaju prve karakteristike puberteta.
Šokantno je da je 60% smrtnosti u Srbiji posljedica kardiovaskularnih bolesti koje su prije svega izazvane pogrešnom prehranom životinjskim proizvodima. Rijetko će vam to netko jasno i jednostavno objasniti, ali radi se o sljedećem: Masnoće iz mesa i mlijeka začepljuju krvne žile i ako se taj krvni sud nalazi u srcu, doći će do infarkta ako se nalazi u mozgu, doći će do moždanog udara. Jednostavno i ubojito. Međutim, već za nekoliko tjedana na sirovoj hrani, masne naslage se tope, bolesti nestaju i pomlađuju se. Ovo sam vidjela na mnogobrojnim primjerima u praksi.
Što je onda naš lijek, što trebamo jesti, pitate se? Lijek je vrlo jednostavan i djelotvoran. Ono što hranu čini hranom je Sunčeva energija uskladištena u njoj. Sunce daruje život svom organskom životu na Zemlji. Sunčeva energija se transformira fotosintezom u biljkama i tako dobijamo sekundarni izvor energije. Kada jedemo meso, mi također uzimamo Sunčevu energiju, ali trećerazrednu, transformiranu kroz biljke životinje što ukazuje da je meso siromašan izvor energije, dok su Sunce i biljke čišći i bogatiji izvori energije. Nekada su ljudi živjeli u skladu sa Suncem. Ustajali su sa Suncem i vraćali se u svoje kuće tek kada bi Sunce zašlo.
Danas se ljudi plaše i kriju od Sunca, mažu štetne kreme na kožu koje mogu izazvati rak i blokiraju da zdrave Sunčeve zrake dođu do kože, nose naočale za Sunce i spavaju kada je Sunce visoko na nebu. Da bi se napajali Suncem, treba mu prvo dozvoliti da uđe u naše oči i aktivira žlijezde hipofizu i epifizu koje se nalaze iza očiju i aktiviraju se svjetlošću. Trebamo se izlagati što više Suncu u jutarnjim i večernjim satima i ne nositi naočale za Sunce.
Poslije Sunca, sljedeći čist izvor energije su žive nekuhane biljke, jer se kuhanjem hrana ubija i životna snaga nestaje. Ako posadimo pečenu jabuku, iz nje ništa neće izrasti jer u njoj nema života, ali ako posadimo sirovu jabuku, iz nje će izrasti prelijepo drvo koje će roditi tisuće drugih plodova. Živa hrana će nam dati život dok nešto što je mrtvo će nam samo oduzeti životnu snagu i naše će tijelo početi stariti i umirati. Umorni smo i pospani kada jedemo kuhanu – mrtvu hranu. Nasuprot tome, kada jedemo živu – sirovu biljnu hranu, osjećamo se osvježeni i odmorni. Samo život može dati život! Loša prehrana, nedostatak sunca i svježe vode jedan od glavnih uzroka mnogih bolesti. Pravilna prehrana, detoksikacija i Sunce mogu liječiti kronične bolesti čak i terminalne poput raka.
dr Slađana Velkov
Izvor: sladjanavelkov
