Sigurno ste se pitali kako kardiolozi žive? Dr. Šebetić do u detalja otkrio svoju svakodnevicu

Rizični faktor za srčano-žilne bolesti broj jedan u svijetu i kod nas su dijetalni rizici ili, jednostavnije, pogrešna prehrana, a s tim je vrlo usko povezan i problem prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.

Odmah do krive prehrane po učestalosti je povišeni arterijski tlak, a zatim redom povišeni loši kolesterol (LDL), pušenje, šećerna bolest, slaba ili nikakva fizička aktivnost. Promjena načina života znači pokušati eliminirati svaki od navedenih čimbenika rizika u vlastitu životu.

Muči vas visoki tlak? Kardiolog izdvaja najveću zabludu u koju ljudi vjeruju

Mi liječnici nismo samo oni koji dijele savjete, nego smo s druge strane pozvani činiti isto što i naši pacijenti kad je riječ o zdravlju, ne iz mode, nego iz svijesti da je to što činimo ispravno zdravstveno ponašanje. Prvo što činim je higijena prehrane, odnosno redoviti obroci i međuobroci, doručak, ručak do 12 sati i večera uz međuobroke.

U obrocima i napicima nastojim izbjeći namirnice i pića koja sadrže tzv. bijeli (ili smeđi) šećer, ako mi je potrebno slatko, koristim med ili datulje. Dan počinjem čašom mlake vode, ponekad u nju iscijedim i limun. Doručak uključuje neke od namirnica kao što su kukuruzne pahuljice, zob, banane, datulje, med, bezglutenski kruh, krekeri od riže, proteinski jogurt, kuhana jaja, kefir i sl.

Večera je proteinska

Međuobroci uglavnom sadrže voće, orašaste plodove ili energetske pločice od suhog voća, bez dodanih šećera. Ujutro pijem zeleni čaj, tijekom dana 1-2 šalice espresso kave (bez dodataka), nekoliko velikih čaša vode.

Nikada ne pijem gazirane napitke ni slatke sokove. Ručak je uvijek raznolik, a na stolu se jednom do dva puta tjedno nađe i riba s blitvom, meso najčešće pileće ili pureće kombinirano s povrćem ili malom količinom ugljikohidrata (riža, proso, krumpir), svinjetina ili junetina ne više od 1-2 puta tjedno, večera uglavnom proteinska i u maloj količini.

Kardiolog savjetuje kako ove godine očuvati zdravlje srca

Nastojim ići na spavanje u slično vrijeme uvijek prije ponoći između 22 i 23 sata. Što je za zdravlje organizma iznimno važno. Ne pušim. Alkohol pijem neredovito i u malim količinama. Redovito vježbam i nastojim svaki dan biti fizički aktivan bilo da se radi o općem kondicijskom (rekreativnom) treningu, trčanju na svježem zraku ili brzom hodanju.

Što je koronarografija i kome je namijenjena?

Takav način života doveo je do toga da nemam više problema s tjelesnom težinom i pretilošću, nemam arterijsku hipertenziju ni povišene masnoće u krvi kao ni šećernu bolest stoga nemam potrebe za uzimanjem lijekova. Od suplemenata koristim samo preparat polinezasićenih omega-3 masnih kiselina.

Nisam usamljeni jahač, tu je i obitelj

Važno je navesti da uz to i normalno radim od 6 do 8 sati na dan. Ja nisam usamljeni jahač, cijela moja obitelj postupa slično i u tome smo jedni drugima podrška.

Iako ovo izgleda idealistički i nekima pretenciozno, a nekima se čini kao nemoguća misija, ja ipak svakodnevno potičem pacijente na sličnu promjenu načina života kako bi što dulje ostali u području primarne prevencije i kako ne bi prešli s druge strane zavjese u područje teških bolesti i invalidnosti, odnosno sekundarne prevencije.

Pacijenti koji imaju povišeni tlak ili masnoće ili šećernu bolest dužni su uz promjenu načina života iste bolesti liječiti propisanim lijekovima i to se ne smije zaboraviti ili zanemariti. Jer i Svjetska zdravstvena organizacija u svojoj poruci za Svjetski dan srca podsjeća nas i poziva da budemo hrabri i odlučni da promijenimo svoj život jer zajedno se borimo s najopasnijim protivnikom – srčano-žilnim bolestima – ubojicom broj 1 u svijetu.

Piše: dr. med. Dražen Šebetić, Specijalist internist, subspecijalist kardiolog

Izvor: ordinacija