Otvoreno pismo lijenim mamama: “Sudovi mogu da sačekaju i druge laži kojima se tješite”

I svi znamo da je to samo izgovor kako bi odložili kućne poslove. Niko nikada nije rekao da obožava da radi po kući, niti da ne voli da provodi vrijeme sa djecom, te stvari se podrazumijevaju. Ali ne koristite kao izgovor za lijenost brzo odrastanje vaše djece.

Svi smo nekada ovakav savjet dali nekoj zbunjenoj mami, ali u buduće, nemojte.

Naravno da svako od nas želi da provodi vrijeme sa svojom djecom i da uživa u posebnim trenucima. Naravno i da smo svi svjesni koliko vrijeme brzo prolazi.

Ali isto tako znamo da dok prljavi sudovi čekaju u sudoperi, polako i pod postaje ljepljiv jer je na njega prosut sok. Dok ljepljiv pod čeka da se vi nauživate u posebnim trenucima, vaš lavabo se puni pastom za zube. Dok pasta za zube čeka, gomila prljavog veša raste brže od vaše djece. Dok veš čeka, jedan miš već jede keksić od prije dvije sedmice zaboravljen na tanjiru. Takođe, miš će imati raznovrsan izbor od korice hljeba do pilećih medaljona, a čak ni on neće htjeti kajganu jer je već treći dan zaljepljena za tiganj.

Znam da biste radije da odigrate još jednu “turu” žmurki sa djecom, ali nažalost ne možete jer postoji mogućnost da se neko od vas saplete o razbacane igračke. Mislite i da je duhovito da pravite praćku od prljavih čarapa, ali nije vam smiješno kada na kraju dana umorni nemate gdje da legnete od veša, onda kukate kako je majčinstvo teško.

Dakle, kada sljedeći put izgovorite rečenicu “sudovi mogu da sačekaju”, sjetite se svega ovoga i razmislite.

Kada izgovorite ovu rečenicu ništa niste olakšali sebi, nego ste samo dodali na svoja leđa još jednu stvar zbog koje ćete osjećati krivicu. Još jedan razlog zbog kog ćete noću da preispitujete vaše prioritete i postavljate sebi u nedogled pitanje – gdje griješim?

I onda dođe momenat kada oblačite djeci odjeću koja im je omalila jer nova nije čista, ili ih puštate da nose kostime super junaka govoreći kako su baš bleskasti, a ustvari nisu imali šta drugo. A u tom momentu vi sjedite u haosu koji čeka “kasnije”. Koji vas tjera da pobjegnete iz svoje kože. Vi čekate “kasnije”, vaš muž čeka “kasnije”, i ko će onda da radi?

I onda opet te “utješne riječi”: to je samo trenutno, samo trenutno ne mogu da operem sudove, trenutno sam umorna od brige o djeci, oni su ipak samo jednom mali, sudovi mogu da sačekaju, moram da uživam u svakom trenutku sa djecom.

A zar to nisu samo jeftine fraze koje jedino što rade trenutno je to da odlažu vaše obaveze. Izgovarajući ove rečenice samo odbacujete stvarnost na način da to zvuči mudro. Ali to je ustvari zavaravanje.

Djeca odrastaju, i mi kao roditelji ponekada nešto i propustimo, i to je tako. Ne treba nam bolja organizacija i ne treba nam još vremena. Ne mora da bude savršeno samo neka bude red.

Ponekada ćete usmjeriti pažnju na nešto drugo, što nisu vaša djeca, ali će njima biti čisto i bolje.

Ponekada ćete se presvlačiti ispred ogledala sa kćerkom i igrati uz muziku, a ponekada ćete plakati iznad sudopere.