Savjeti monaha Gavrila za liječenje biljkama: Evo zašto su ljudi nekad bili mnogo zdraviji!

Pročitajte kako su se ljudi liječili dok je medicina još uvijek bila nerazvijena, a najteže bolesti današnjice nisu ni postojale!

Kako je otac Gavrilo odrastao u vrijeme kad su ljekari bili rijetkost, a medicina još nerazvijena, on je naučio od svoje majke i bake, kao i on sam kroz svoj ​​život, da kada se razboli primjeni tradicionalno liječenje i neki lijek od trava, ali uvijek uz prethodnu molitvu, i tako će bolest biti izliječena.

On i danas, kada je medicina savremenija nego ikada, veruje da čovjek mnoge boljke može da izliječi čajevima, jer ljekovitost trava još čovjek nije potpuno ispitao.

Govorio je često da su i sami proroci govorili da će ljudi umirati od teških bolesti, ali da neće znati da je lijek za te bolesti svuda oko njih, gaziće po njemu, samo oni neće znati koji je i u kojoj se biljci nalazi.

Savjet monaha Gavrila: Kada postoji neka rana, kad se čovejk posječe, pa teško zaceljuje ili slično, uzme se mlad čist pčelinji vosak, zagrije se, onako da se otopi, ali ne da ključa i u njega se dodaju sitno isjeckane trave, cvjetovi gospine trave, hajdučke trave, bokvice, majčine dušice i to se sve pomiješa u otopljen i zagrijan vosak. Ne smije da se prekuva, da biljke ne bi izgubile ljekovito svojstvo.

Taj vosak se stavi na čistu gazu i onako mlak stavi na ranu, da je obuhvati cijelom širinom. Preko toga se stavi još jedna marama i čvrsto se preveže preko, da vosak ostane na mjestu rane. Ostavi se tako 24 sata na rani, pa se opet ponovi isto i za neki dan će se rana sama očistiti i upala će početi da se povlači, a tana da zacjeljuje. Kada se neka rana gnoji ili crveni ili se pojavi čir, odmah staviti list podbjela i bokvice.

Ti melemi su dobri i za liječenje lišajeva, ekcema i opekotina, jer gospina trava ima svojstvo da čisti infekcije, ubija bakterije, gljivice i dezinfikuje ranu. Takođe, mladi vosak ima moć da i liječi i da rana što prije zaraste.

Kada oko zaboli, javi se crvenilo, bilo od hladnoće ili se inficira, monah Gavrilo savetuje da treba skuvati čaj od kamilice, pa u malo mlakog čaja rastopiti malo meda i malo šećera, time natopiti čistu maramicu ili gazu i to staviti na oko. Maramica treba da bude navlažena tako da se tečnost iz nje cijedi i uđe u oko. Što duže nositi na oku, najbolje cijelu noć (uvezati maramom da ne spadne) i poslije kratkog vremena, ono crvenilo i bol će nestati.

Kada dijete ili odrasla osoba ima temperaturu, ne smije se čekati da ona poraste na 40 stepeni, jer se može doživeti koma, oštećenje mozga, nerava i još mnogo komplikacija, već čim se primjeti da temperatura raste, odmah se izrenda krompir, sipa u čarape i obuje se na noge – obavezno da prekrije prste i zglobove na nozi. Držatio bar 20 minuta, pa ponoviti postupak i već poslije druge obloge vidjeće se boljitak.

Takođe, na pluća treba staviti krpu natopljenu mlakom ljutom rakijom, najbolje komovicom od grožđa, preko te krpe peškir da se nebi brzo ohladilo i držati na plućima pola sata.

Takođe, na slepoočnice možete staviti kriške limuna ili po list omekšanog kupusa, što sprečava udar toplote na mozak. Pijte i čaj od nekih trava, bilo gospine trave, lipe, nane, matičnjaka, majčine dušice. To je, prema monahu Gavrilu, jedini način da temperatura ne ostavi posljedice.

Za bolesti bubrega i bešike, najbolje piti čaj od breze, od brade kukuruza i obavezno čaj od lista kruške. U vrelu vodu stavite jednu šaku listova kruške i poklopite. Neka odstoji pola sata, pa pijte što češće po šoljicu. Za nekoliko dana upala će se povući. Takođe, peršun je preporučio kao odličan za čišćenje bubrega i bešike, čak je poželjno piti ga stalno, jer uz sve to i jača krv i čisti jetru.

Monah Gavrilo preporučuje i čaj od gospine trave, jer pomaže i žuči i probavi, daje otpornost organizmu, pomaže pri zarastanju i obnavljanju tkiva. Dobra je i za živce, jača nervne ćelije, oporavlja od stresa, a slično je i sa bosiljkom, koji pored svega toga daje bolji san i djeluje umirujuće.

Kod problema s probavom, monah Gavrilo savetovao je čaj od majčine dušice pomješan sa gospinom travom, turskom travom i matičnjakom i to popiti gorak, jer čisti sluznicu želuca i pomaže probavi. Kod dizenterije savjetovao je vruć čaj od lista dunje.

Kod bronhitisa gore navedene čajeve, ali obavezno i slez. On je dobar i za iskašljavanje. Piti što toplije zapečeno mlijeko sa šećerom ili kuvano vino.

Kod bolesti srca monah Gavrilo je savetovao da koštice od breskvi ili marelice razbijete i jedete jezgra iz tih koštica po nekoliko dana, jer u njima ima nešto što pomaže srcu, hrani mišiće srca. On je govorio i da zato koštica ima izgled i oblik srca, pa da je za srce i korisna. Kod malokrvnosti je savjetovao da se pije sok od kupine ili mladih vrhova koprive.

Kad su djeca nježna i blijeda, savetovao je da piju po čašicu domaćeg vina i jedu grožđe, jer ono daje snagu čovjeku. Takođe, treba piti čaj od cvekle ili je jesti kao salatu, što će popraviti krvnu sliku. Čaj od kadulje je dobar za skidanje pritiska, ali i svih stomačnih tegoba, pomaže u probavi, kod upala slezine, žuči, a pomaže i rad crijeva.

Za oporavak živaca savjetovao je lijek sastavljen po receptu: 500 grama mljevenih oraha pomješati sa 1 kg šećera i 1 kg meda. Zatim pola kilograma šargarepe sitno rendane i 2-3 limuna, naribana kora i iscijeđen sok. Uz to sve i ako se ima 50 grama rena. Uzimati prije svakog obroka, a oporavak će se primjetiti nakon samo nekoliko dana od uzimanja tog lijeka, kojije odličan i za malokrvnost.

Kod reume je savjetovao da se na bolne zglobove stavlja obloga od trine sijena – stavi se dosta u vrelu vodu i popari, onda malo odstoji, pa se voda iscijedi, pa se toplom tirnom natope krpe i brzo staviti na bolne zglobove. To se ponavlja često, ali se bolovi mnogo umanje ili potpuno nestanu. Tada je dobro i zglobove mazati mlakom komovom rakijom, ali u tu rakiju treba staviti hren da stoji nekoliko dana, pa onda time masirati ruke i noge kada bole od reume.

Otac Gavrilo je savjetovao za cjelokupno zdravlje kleku i dren, ali i da se nikada ne pije hladna voda kada ste umorni ili zadihani, kao i da se znojav čovjek nikad ne umiva odmah.

(Tekst iz knjige “Starac Gavrilo – Prorok poslednjih vremena” od Monahinja Makrina (Majstorović))

Izvor: novi-svjetski-poredak