JAKO MALO ZNAMO O NJOJ, ILI ZNAMO ALI NE PRIMJENJUJEMO: Prirodni antibiotik u borbi protiv Escherichie coli i još mnogo toga!
Sprečava ulazak bakterija u urinarni trakt, bešiku i bubrege, a postojećima ne dozvoljava da opstanu jer pospješuje njihovo izbacivanje.
Ukusna i osvježavajuća brusnica (Vaccinium macrocarpa), po mišljenju zapadnih stručnjaka, predstavlja najzdravije voće u prehrambenom lancu. I tradicionalna medicina joj odaje priznanje jer malo koja biljka ima tako jako antibiotsko dejstvo. Izuzetno je bogata vitaminom C, koji joj daje specifičan, kiselkast ukus.
Potiče iz Severne Amerike, gde su je starosedeoci koristili kao lijek za mnoge bolesti, Indijanci su je “otkrili” doseljenicima u prvoj polovini 17. veka. U Evropu je doputovala mnogo kasnije i njen veliki uticaj na zdravlje nije bio odmah uočen.
Danas je brusnica najtraženija u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj, najvrijednija je poljoprivredna kultura američke države Masačusets, glavnog svetskog proizvođača.
Ipak, kod nas se još stidljivo probija do potrošača, u dragocenoj riznici prirode. Osim vitamina C, sadrži i veliku količinu vitamina A, minerala, celuloze i mnogobrojnih hranljivih materija. Može da se jede sviježa, suha, smrznuta, a najčešće se konzumira kao sok.
Istraživanja su pokazala da tri čaše dnevno povećavaju nivo antioksidanasa i dobrog holesterola (HDL), tako da se smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih sudova za čak 40 posto.
Osvježavajući sok
Tri kilograma svježih brusnica ubacite u litar vode i kuhajte dok im korica ne ispuca. Zatim ih ispasirajte, a sok procijedite kroz gazu ili cjediljku. Dodajte 250 g šećera, kujajte dva minuta i neprestano skidajte pjenu. Vreo sok sipajte u zagrejane flašice, ostavite da se ohladi i pijte.
Hipurična kiselina iz ove biljke djeluje kao prirodni antibiotik, sa izraženim dejstvom protiv gljivica. Antocijanini i proantocijanini pomažu u obnavljanju ćelija, koje su odgovorne za čulo vida. Zahvaljujući minimalnoj količini šećera, snižava glukozu u krvi i preporučuje se dijabetičarima
U narodnoj medicini, brusnica se koristi za liječenje urinarnih infekcija. Izuzetno je važna za žene, jer čak 60 procenata dama makar jednom u životu ima taj problem. Infekcije mokraćnih kanala su vrlo uporne, pa se kod trećine pacijentkinja opet jave u godinu dana posle izliječenja. A posebno su im sklone starije osobe, trudnice, žene u menopauzi i postmenopauzi, oboljeli od dijabetesa…
Naučna istraživanja su pokazala da kondenzovani tanini u brusnicama sprečavaju ulazak bakterija u urinarni trakt, bešiku i bubrege. A ako su već dospjele unutra, sok od brusnica spriječava njihovo lijepljenje za zidove urinarnog trakta, zbog čega ih urin lakše izbacuje iz organizma. Ono zbog čega je brusnica postala pravi hit među evropskim potrošačima je uspješno djelovanje na najčešću i najnezgodniju bakteriju – ešerihiju koli.
Za brusnicu se tvrdi da je izuzetno efikasna i protiv bakterije Helicobacter pylori, koja je u najvećem procentu kriva za pojavu čira na želucu. Ali da bi se bakterija u potpunosti eliminisala treba svakodnevno, više mjeseci, da se pije njen sok.
Smanjuje i broj bakterija u usnoj duplji, tako spriječava zubni plak i upalu desni. Dokazano je da ima i antikancerogena svojstva, sastojci u njoj suzbijaju rast ćelija raka i njihovo širenje u organizmu.
Kod brusnice nije samo ljekovit plod, već i list. U narodnoj medicini se koristi za podizanje imuniteta. Kašičica izmrvljenog suvog lista (ili filter pakovanje) prelije se sa 2 dl vrele vode, poklopi i ostavi da odstoji pet do deset minuta. Procijedi se i pije odmah, dok je svjež.
Izvor: novi
