Antioksidansi štite živčane stanice oboljelih od Parkinsonove bolesti

Parkinsonova bolest (PB) je progresivni neurodegenerativni poremećaj kojeg karakterizira oštećenje kontrole pokreta, a procjenjuje se kako od ove bolesti u našoj zemlji boluje više od 14 000 građana.

Ova kronična bolest nastaje zbog gubitka neurona koji je najizraženiji u području mozga poznatog kao „crna tvar“ (supstancija nigra), a koji je zadužen za lučenje dopamina. Inače, dopamin je poznati neurotransmiter koji u našem tijelu „upravlja“ dijelovima mozga zaduženima za izvođenje pokreta i koordinaciju.

Iako do danas nije utvrđen uzrok nastanka PB, smatra se da je u određenoj mjeri za to odgovorna kombinacija okolišnih čimbenika i genetike.
Simptomi Parkinsonove bolesti

Tipični simptomi PB uključuju tremor, krutost mišića, usporeno kretanje te slabu ravnotežu. Kako bolest napreduje, pojavljuju se i drugi simptomi poput otežanog gutanja, poremećaja u govoru, oštećenja pokretljivosti crijeva, umora, depresije te kognitivnih oštećenja.

Važnost pravilne prehrane

Osobe oboljele od PB u povećanom su riziku od malnutricije i gubitka tjelesne mase, stoga je pravilna i uravnotežena prehrana kod ove ugrožene skupine od izuzetne važnosti.

Preporuke za unos makronutrijenata govore kako bi od ukupnog dnevnog unosa energije ugljikohidrati trebali činiti 55%, masti oko 30%, a proteini 15%.

Ugljikohidrati
Prednost treba dati složenim ugljikohidratima koje nalazimo u integralnim žitaricama, integralnoj tjestenini i kruhu, krumpiru, te mahunarkama.

Važno je osigurati i dovoljan unos prehrambenih vlakana koje nalazimo u spomenutim vrstama namirnicama. Naime, prehrambena vlakna potiču peristaltiku crijeva koja je inače otežana kod osoba s PB.
Proteini

Osobama oboljelim od PB ne preporučuje se povećani unos proteina jer on može ometati adekvatno djelovanje lijeka levodope.

Međutim, to ne znači da bi osobe s PB trebale izbjegavati unos namirnica bogatih proteinima. Umjesto ograničavanja proteina u prehrani, preporučuje se raspodijeliti unos proteina tijekom cijelog dana, a unos namirnica bogatih proteinima izbjegavati u isto vrijeme kada se uzima i lijek levodopa.

Prednost treba dati kvalitetnim izvorima proteina poput nemasnog mesa, ribe i mahunarki.

Masti

Pri odabiru masti prednost dajemo nezasićenim masnim kiselinama koje nalazimo u orašastim plodovima, sjemenkama i biljnim uljima.

Valja posebno izdvojiti i omega – 3 masne kiseline koje prvenstveno nalazimo u plavoj ribi poput tune, lososa, skuše i srdele, a koje djeluju neuroprotektivno te mogu poboljšati kognitivnu funkciju.
Voće i povrće

U prehranu treba uključiti što više svježeg voća i povrća koje, osim što sadrži blagotvorna prehrambena vlakna, obiluje i antioksidansima čiji je unos kod osoba oboljelih od PB od izuzetne važnosti.

Naime, rezultati istraživanja objavljenog 2015. godine u znanstvenom časopisu Medical Hypotheses pokazuju poveznicu između prehrane koja se temelji na biljnim namirnicama i smanjenog rizika od razvoja PB.

Smatra se kako antioksidansi i ostale fitokemikalije iz biljaka štite živčane stanice te mogu dovesti do poboljšanja simptoma i usporiti razvoj PB.

Voće i povrće bogato antioksidansima uključuje sve vrste bobičastog voća, povrće poput rajčica, paprika, patlidžana, ali i tamnozeleno lisnato povrće kao što je špinat, kelj, blitva, prokulice ili raštika.
Voda

Izrazito je važno osigurati adekvatan unos tekućine tijekom dana. Vodu se preporučuje uzimati u nekoliko gutljaja, u malim količinama tijekom cijelog dana. Najbolje je u tu svrhu vodu držati pokraj sebe ili je staviti na neko vidljivo mjesto, a ukupni dnevni unos tekućine obavezno bi trebao iznositi oko 2 litre.

Izvor: vitamini