Naš kardiolog: Ova aritmija može da najavi moždani udar

Iako se većina ljudi nikad nije srela s pojmom atrijalna fibrilacija, doktori upozoravaju da je ovaj poremećaj srčanog ritma sve češći i prilično opasan. Prepoznajte ga na vrijeme.

Ako nikad niste čuli za atrijalnu fibrilaciju, ne brinite, niste usamljeni, ali ovaj tekst pročitajte pažljivo, jer bar deset miliona odraslih Evropljana ima upravo ovu dijagnozu. Ljekari najavljuju da će liječenje ove vrste aritmije u budućnosti biti još veći izazov jer se očekuje da broj oboljelih do 2030. godine poraste na 17 miliona.

Procjenjuje se da samo u Srbiji atrijalnu fibrilaciju ima od 80.000 do 100.000 ljudi. Kao posljedica ove bolesti javlja se moždani udar koji je prilično težak i često praćen trajnim invaliditetom, a smrtnost izazvana ovom vrstom aritmije rapidno se povećala u posljednje dvije decenije.

Čest pratilac visokog pritiska

A šta je zapravo atrijalna fibrilacija i kako se otkriva, objašnjava nam prof. dr Dragan Simić, kardiolog u Klinici za kardiologiju KCS-a.

– Atrijalna fibrilacija je pretkomorsko lepršanje koje pacijent osjeća kao nepravilan i neprijatan rad srca. Najčešća je od svih aritmija i pogađa ogroman broj ljudi. Ovo stanje srce čini manje efikasnim, a nepravilan ritam u pretkomorama srca povećava rizik od stvaranja krvih ugrušaka, koji dovode do moždanog udara – kaže doktor Simić.

On podsjeća da je atrijalna fibrilacija često sekundarna dijagnoza koja prati primarne bolesti – dugogodišnju hipertenziju, anginu pektoris, srčanu slabost, dijabetes, opstruktivnu bolest pluća… Ove bolesti u jednom trenutku mogu da se zakomplikuju upravo pojavom atrijalne fibrilacije.

-Ova aritmija često je udružena s drugim kardiovaskularnim bolestima i stanjima, kao što su hipertenzija, oslabljena srčana funkcija, promjene na krvnim sudovima srca, pa se na nju ne misli u prvom momentu. A, recimo, od 18 pacijenata koji su danas prošli kroz moju ordinaciju njih deset je imalo atrijalnu fibrilaciju.

Najugroženiji su oni što nemaju simptome

Mnogi najčešće nisu ni svjesni svog stanja, jer ova bolest često prolazi bez ikakvih simptoma. Njeno otkrivanje je zato ključna stvar.

– Veliki broj pacijenata ima takozvanu asimptomatsku atrijalnu fibrilaciju i oni uopšte ne osjećaju da im srce radi nepravilno. Ti pacijenti su posebno ugroženi jer moždani udar kod njih može biti prva manifestacija ove aritmije – upozorava doktor Simić.

Šta je rješenje?

– Rješenje je česta kontrola. Dijagnoza se postavlja lako – kada uradimo EKG ili holter. Zato kad god osjetite nepravilan rad srca, podrhtavanje, lepršanje, neku vrstu aritmije, otiđite do najbliže zdravstvene ustanove da vam urade EKG ili holter. Osobama koje imaju više od 60 godina savjetujem da bar dva-tri puta godišnje urade EKG i test opterećenja i da prekontrolišu lipide, a mlađima od 60 godina da bar jednom godišnje urade EKG.

Potrebna nam je savremena terapija

Mogućnosti liječenja atrijalne fibrilacije su razne, a cilj je uspostavljanje normalnog srčanog ritma, kontrola otkucaja i sprečavanje nastanka krvnih ugrušaka ili trombova. Ako se pravilno liječi, ova aritmija nema dramatičan tok i s njom može da se živi normalno.

– Terapija podrazumijeva davanje takozvanih antiaritmika, lijekova pomoću kojih postižemo konverziju nepravilnog srčanog ritma u normalan sinusni ritam. Svi pacijenti koji imaju bar jednom zabilježenu atrijalnu fibrilaciju moraju da piju lijekove protiv zgrušavanja krvi upravo u prevenciji nastanka moždanog udara. Postoje stari i novi lijekovi. Stari lijekovi su kod nas dostupni, jeftini, ali manje bezbijedni i manje efikasni. Novi lijekovi su mnogo bolji, oni su „zlatni standard“ kojim se liječe svi pacijenti u Evropi i dobijaju se na recept

Najvažnije je da se ne stvori tromb

Većina osoba koje imaju atrijalnu fibrilaciju ima povećan rizik od nastanka krvnih ugrušaka, koji mogu izazvati moždani udar. Rizik je još veći ako je prisutna još neka bolest srca. Kako bi se smanjila opasnost, ljekar će vam kao deo terapije prepisati lijekove za razređivanje krvi.

Danas, pored već poznatih, postoje i antikoagulansi novije generacije, koji ne zahtijevaju svakodnevne testove krvi i za koje, u slučaju hitne operacije, postoje lijekovi koji će poništiti njihovo dejstvo kako bi intervencija mogla da se izvede bezbijedno.

Uzroci aritmije

• Urođene srčane mane

• Promjena u radu štitaste žlijezde

• Hipertenzija

• Dijabetes

• Opstruktivna bolest pluća

• Operacije srca

• Virusne infekcije

• Apneja (prekid disanja) tokom spavanja

• Kofein, duvan i alkohol

• Stimulativna sredstva

• Gojaznost.

Izvor: zena