Koji su to simptomi srčanog udara i kako reagovati ako se u takvoj situaciji nađemo sami
Srčani infarkt većinom se doživi kao događaj koji se brzinom munje pojavi u svakodnevnom životu. Čovjek koji je postao njegova žrtva, a takođe ni njegovi rođaci, često ne znaju kako treba da se ponašaju u takvim prilikama. Ljekari često čuju pitanje: “Kako prepoznati srčani infarkt?” i “Šta činiti kad se čovek nađe u takvom stanju?”
Činjenica je da u takvoj situaciji uvek griješe i žrtva i njegovi najbliži, a ove greške mogu imati kobne posledice.
KAKO PREPOZNATI INFARKT (Srčani udar)
Većina ljudi zamišlja infarkt kao dramatičnu i opasnu sliku bolesti. Ali ponekad bolest nastupa mnogo manje dramatično. Zato se često i kaže da je infarkt teško prepoznati.
Najvažniji znaci infarkta su:
1. Teški, dugotrajni bolovi u grudnom košu koji se šire u obe ruke, u stomak, između plećaka i u donjoj vilici. Često se oseća pečenje u grudnom košu, a taj osećaj takođe može da se pojavi u vratu ili u gornjem delu trbuha.
2. Jak osjećaj suženosti ili jak pritisak u grudnom košu
3. Blijeda, zemljana boja lica, hladan znoj na čelu i gornjoj usni ili čak i na cijelom licu.
4. Potreba za vazduhom (plitko disanje) koja primorava pacijenta da odmah legne ili sjedne.
5. Iznenadni zastoj krvotoka (kolaps bez gubitka svesti). U slučaju da nastupi samo ovaj simptom, često se ne pravi EKG.
ŠTA URADITI KADA SE DOGODI SRČANI UDAR?
Sljedeće se mora utvrditi:
- Pozvati ljekara
– Pacijenta sa podignutim gornjim djelom tijela staviti na ležaj.
– Uzanu odjeću olabaviti (skinuti kravatu, kragnu ili grudnjak).
– Isključiti radio ili televizor.
– Maksimalno vrijeme čekanja smije da iznosi najviše 30 minuta, kod simptoma koji ukazuju na veliku opasnost, ne postoji vrijeme čekanja.
– Brojeve telefona ličnog ljekara i hitne pomoći držati na vidnom mjestu.
– Prilikom poziva, ljekaru treba dati sljedeće podatke: ime, starost, opisati tegobe i poznate faktore rizika, ali i izraziti sumnju da je u pitanju srčani infarkt.
– Odmah poslije završetka telefonskog razgovora zamoliti nekoga da se pobrine da ljekar brzo pronađe kuću ili stan. Ljekara treba dočekati na ulici, a stan ili kuću noću posebno osvjetliti.
– Ne ostaviti pacijenta.
- Izbegavati paniku.
U slučaju da prije nego što ljekar stigne nastupi iznenadna nesvjest (glava padne na stranu, disanje se pretvori u krkljanje), pacijenta spustiti na pod i postaviti ga da ravno leži. Udaranje po obrazima ne koristi ništa. Ako poznajete mjere za reanimaciju primjenite njih umjesto udaranja po obrazima.
Čak iako se nekad desi da je dat pogrešan alarm, to je ipak manja greška nego propustiti neki postupak koji može da spasi život. Ovo dobija veći značaj kad se zna da 60% bolesnika od infarkta umire prije prijema u bolnicu. Zato je za smanjenje stope smrtnosti veoma važno što pre omogućiti ljekarsku pomoć bolesniku od infarkta.
