POZNATI DOKTOR OTKRIVA: Ulje koje svaki dan koristite može da bude kancerogeno, evo kako da se zaštitite
Doktor Oz otkriva i kako da otkrijete kada je vaše ulje počelo da oslobađa toksična jedinjenja
Police pune ulja u prodavnicama zbunjuju nas bogatstvom ponude, a doktor Mehmet Oz napominje da bi trebalo sve da isprobamo, ali da pritom treba imati na umu da su ulja jako kalorična i da neka ne treba previše zagrijavati, kako ne bi postala štetna za zdravlje.
“Ako ste ikad sipali ulje u tiganj i stavili ga na vatru, a kuhinju je ispunio neprijatan dim, znajte da je ono u tom trenutku prešlo svoju tačku dimljenja. Ulje koje počne da se dimi je neupotrebljivo, a opasan je i sam dim koji se oslobađa kad se ulje pregreje. Pregrevanje ulja stvara niz štetnih jedinjenja koje ne želite da pojedete, ali ni da udahnete. Ako se ulje dimi, to znači da je počelo da oksiduje i da postaje kancerogeno”, upozorava doktor Oz.
Zato morate da naučite koje ulje da odaberete za pripremu omiljenih jela. Na primjer, za kuhanje uvijek birajte ulje sa visokom tačkom dimljenja, savjetuje doktor Oz.
Tačka dimljenja zavisi od vrste ulja. Orahovo, na primjer, počinje da se dimi tek kada postigne temperaturu od 160 stepeni, a ulje sjemenki grožđa odlično se drži čak do 260.
Iako je dugo vladao mit da na maslinovom ulju ne smije da se dinsta i prži hrana, treba da znate da ono ima tačku dimljenja 210 stepeni, pa na njemu mogu čak da se prže krompirići na tiganju – ulje u tom slučaju doseže temperaturu od oko 180 stepeni, otkriva ljekar.
Ali, izbjegavanje tačke dimljenja nije jedino na šta treba obratiti pažnju pri odabiru masti za kuvanje.
Naime, ulja bogata polinezasićenim mastima, kao što su kukuruzno, sojino, suncokretovo i druga ulja sjemenki, kad se zagriju oslobađaju štetno jedinjenje pod imenom HNE. To se događa čak i sa uljima koja su rafinisana i imaju visoku tačku dimljenja.
Štetne materije završe u namirnicama, pa se tako nađu i u tijelu, gdje mogu da naprave veliku štetu. Ali, doktor Oz ističe da mu nije namjera da uplaši bilo koga, jer naše tijelo ima impresivnu sposobnost da se brani od štetnih jedinjenja koje je nemoguće sasvim izbjeći.
Međutim, možemo da smanjimo izloženost toksinima gdje god možemo, a jedan od načina jeste izbjegavanje kuvanja sa visoko polinezasićenim uljima kao što su kukuruzno, sojino i biljno ulje.
Druga navika koju treba savladati jeste da bacite ostatke upotrebljenog ulja i da se ne nađete u iskušenju da ih ponovo upotrebite.
Naime, ponovno zagrivanje snižava tačku dimljenja svaki put kad se ulje ponovo koristi, a sve štetne materije ostaju u ulju i umnožavaju se sa svakom upotrebom. Za prženje i pečenje stoga doktor Oz preporučuje maslinovo i avokadovo ulje, pročišćeni maslac (ghee) i palmino i kokosovo ulje.
Sva ta ulja imaju visoku tačku dimljenja i dobra su za pripremanje dinstane hrane i gulaša. Za salate neka vam prvi izbor bude ekstradevičansko maslinovo ulje ili ulje nekih sjemenki.
I čuvanje ulja utiče na njegovu zdravstvenu ispravnost. Ako je dugo stajalo na vazduhu, u neadekvatnoj ambalaži, vjerovatno je promjenilo boju i užeglo, a takvo ulje nije zdravo. Osim što loše miriše, sadrži i štetne slobodne radikale i ne smije se koristiti. Što je više polinezasićeno, brže će se pokvariti.
Jedno od takvih krhkih ulja je laneno. Kupujte ga u malim količinama i držite u frižideru sve dok ga ne potrošite. Bogato je omega-6 i omega-9 masnim kiselinama, pa spada u jedna od najboljih ulja. Ipak, sa lanenim uljem budite umjereni, jer jedna kašika ima oko 100 kalorija, što ga svrstava među najkaloričnije.
Izvor: Stil/24sata.hr
