Moćna farmaceutska industrija na sudu zbog povrede zakona i etičkih normi! Farmaceutske tvrtke plaćaju milijarde dolara kazni zbog laganja pacijentima
Lagali su institucijama i pacijentima, skrivali podatke koji govore o opasnostima, vrbovali bolesne i dementne u staračkim domovima te mladu populaciju.
Uvjeravali su ih da će im baš njihovi lijekovi pomoći da se osjećaju bolje i zdravije.
Riječ je o farmaceutskim tvrtkama, svijetu unutar ovog svijeta, industriji koja godišnje zarađuje poput prosječnih država.
Ista industrija ponekad se ne libi svih sredstava koja su joj na raspolaganju kako bi ostvarila ciljeve, a među njima je i – profit.
No, ponekad ih se uhvati i “s prstima u pekmezu”, kada istina, najčešće sudskim putem, izađe na vidjelo.
U proteklih nekoliko godina farmaceutske su tvrtke pristale platiti više od 13 nevjerojatnih milijardi dolara odštete u sklopu nagodbi o optužbama američkog Ministarstva pravde o marketinškim prijevarama.
Farmaceutski grijesi, između ostalog, uključuju i reklamiranje lijekova za indikacije koji nisu odobrene od strane američke Uprave za hranu i lijekove (FDA).
Predstavljamo vam nekoliko najupečatljivijih slučajeva, koje je prikupila američka neprofitna novinarska organizacija ProPublica, koja se bavi istraživanjem u svrhu službe javnosti.
Eli Lilly (siječanj 2009. i 2012.)
Tvrtka Eli Lilly platila je odštetu od 1,42 milijarde dolara slijedom vladine istrage o nepropisnom reklamiranju antipsihotika Zyprexe.
Iako je Zyprexa bila odobrena za liječenje samo određenih psihotičnih poremećaja, Eli Lilly ju je reklamirao u svrhu liječenja staračke demencije.
Vlada je također izjavila da je tvrtka angažirala liječnike primarne zdravstvene zaštite za promicanje Zyprexe u neodobrene svrhe.
Tijekom 2012. godine, Eli Lilly & Co. platila je 29.4 milijuna dolara u sudskoj nagodbi zbog podmićivanja državnih službenika, uključujući zaposlenike bolnica i liječnika u Kini i drugim zemljama.
Služili su se podmićivanjem kako bi se njihovi lijekovi našli na listama onih koji se propisuju na recepte.
Pfizer (rujan 2009.)
Pfizer je platio odštetu od 2,3 milijarde dolara, što je tada bio najveći iznos za prijevaru u zdravstvu i najviša odšteta za kriminalne radnje u SAD-u.
Pfizer je priznao krivnju za pogrešno etiketiranje analgetika Bextra s “namjerom prijevare ili obmane”, budući da je reklamirao lijek za liječenje akutne boli u dozama koje je FDA ranije ocijenio opasno visokima.
AstraZeneca (travanj 2010.)
AstraZeneca je platila odštetu od 520 milijuna dolara kako bi se nagodila zbog optužbi da je ilegalno reklamirala antipsihotik Seroquel.
Lijek je odobren za liječenje shizofrenije te kasnije za bipolarni poremećaj, ali je vlada ustvrdila da je AstraZeneca reklamirala upotrebu Seroquela za niz neodobrenih indikacija kao što su agresija, nesanica, tjeskoba i depresija.
AstraZeneca je zanijekala optužbe, ali je pristala platiti odštetu kako bi okončala istragu.
Merck (studeni 2011.)
Merck je pristao platiti odštetu od 950 milijuna dolara u vezi s nezakonitim reklamiranjem analgetika Vioxxa povučenog s tržišta 2004., nakon što su studije otkrile da taj lijek povećava rizik od srčanog udara.
Tvrtka je priznala krivnju za reklamiranje Vioxxa kao lijeka za reumatoidni artritis prije nego što je bio odobren za tu upotrebu.
Nagodba je plaćena i zbog optužbi da je Merck dao lažne i obmanjujuće izjave o sigurnosti lijeka za srce radi povećanja prodaje.
Boehringer Ingelheim (ožujak 2012.)
Tvrtka Boehringer Ingelheim Pharmaceuticals Inc pristala je platiti 95 milijuna dolara odštete kako bi se nagodila u vezi s optužbama da je reklamirala nekoliko lijekova u medicinski neprihvaćene svrhe.
U te lijekove spadaju lijek za prevenciju srčanog udara – Aggrenox, lijekovi protiv plućnih bolesti – Atrovent i Combivent te lijek za snižavanje visokog krvnog tlaka – Micardis.
FDA je tvrdila da je tvrtka Boehringer nepropisno prodala lijek i “skrivila podnošenje lažnih izjave vladinim programima zdravstvene zaštite.”
Abbott (svibanj 2012.)
Abbott je platio odštetu od 1.5 milijarde dolara u vezi s nezakonitim reklamiranjem antipsihotika Depakote.
Abbott je priznao da je trenirao posebne prodajne ekipe za staračke domove s ciljem reklamiranja lijeka za kontrolu agresije i uzrujanosti u starijih pacijenata koji pate od demencije.
Depakote nije odobren u tu svrhu, a Abbott nema dokaze da je lijek siguran ili učinkovit za takvu vrstu upotrebe.
Tvrtka je ujedno priznala kako je reklamirala Depakote u svrhu liječenja shizofrenije, iako studije nisu utvrdile njegovu učinkovitost kod te bolesti.
GlaxoSmithKline (srpanj 2012.)
Tvrtka GlaxoSmithKline platila je odštetu od 3 milijarde dolara kako bi se nagodila zbog građanskih i kaznenih optužbi u vezi s reklamiranjem lijekova, kao i s neprijavljivanjem sigurnosnih podataka.
To je do danas najveća odšteta u farmaceutskoj industriji.
Tvrtka je priznala krivnju za lažno promicanje Paxila za liječenje depresije u pacijenata ispod 18 godina, iako lijek nije bio odobren za tu dobnu skupinu.
GlaxoSmithKline je ujedno priznao krivnju da nije otkrio FDA-u sigurnosne podatke o lijeku za dijabetes, Avandiji.
Amgen (prosinac 2012.)
Amgen je pristao platiti odštetu od 762 milijuna dolara kako bi se nagodio oko kaznenih i građanskih optužbi koje tvrtku terete da je ilegalno uvela i reklamirala nekoliko lijekova, uključujući i Aranesp, lijek za liječenje anemije.
Amgen se izjasnio krivim za ilegalnu prodaju Aranespa, koji je upotrebljavan u dozama koje je FDA izričito zabranila i za nepropisno liječenje koje nikada nije bilo odobreno.
Johnson & Johnson (studeni 2013.)
Johnson & Johnson je pristao platiti odštetu od 2.2 milijarde dolara kako bi se nagodio oko kaznenih i građanskih optužbi u vezi s lijekovima na recept Risperdal, Invega i Natrecor.
Vlada je tvrdila da J&J reklamirao te lijekove za upotrebu koju FDA nije proglasila sigurnom i učinkovitom ciljajući na starije i dementne pacijente u staračkim domovima.
Također, navodno je platila mito liječnicima i opskrbljivačima lijekova iz Omnicare Inc.
Kao dio nagodbe, Johnson & Johnson je priznao da je Risperdal reklamiran za liječenje psihotičnih simptoma u neshizofrenih bolesnika, iako je lijek odobren samo za liječenje shizofrenije.
Endo (veljača 2014.)
Endo Health Solutions Inc. i njihova podružnica Endo Pharmaceuticals Inc. pristali su platiti odštetu od 192,7 milijuna dolara kako bi se nagodili zbog kaznenih i građanskih optužbi koje proizlaze iz reklamiranja lijeka na recept Lidoderm.
Kao dio nagodbe, Endo je priznao da je namijenio prodaju Lidoderma za neodobrene indikacije i da je promicao Lidoderm zdravstvenim opskrbljivačima na taj način.
Statin – tužbe još uvijek pristižu
Tisuće Amerikanaca još uvijek podnose tužbe protiv farmaceutskih tvrtki koje proizvode lijekove za snižavanje kolesterola, javio je Health Impact News.
Prema statističkim podacima dobivenima od različitih odvjetničkih društava, podneseno je preko 1.200 tužbi do rujna 2014. godine.
Većinu tužbi podnijele su žene oboljele od dijabetesa zbog uzimanja lijekova za sniženje kolesterola.
Bujicu tužbi pokrenulo je istraživanje Američke Udruge za dijabetes (American Diabetes Association) koje je otkrilo da su lijekovi protiv kolesterola koji sadrže statin opasni jer povećana upotreba tih lijekova utječe na nastanak dijabetesa tipa 2.
Ova udruga upozorava da lijekovi za snižavanje kolesterola ne daju nikakve statističke prednosti u produljenju životnog vijeka ni u smanjenju broja srčanih udara, no zato imaju utjecaj na nastanak drugih kroničnih bolesti.
Unatoč tome, Lipitor (atorvastatin) je i dalje jedan od najpropisivanijih lijekova i izvor ogromnog profita za farmaceutsku industriju.
Izvor: alternativa-za-vas
