10.12.2016 u 12:44 | Zdravlje | Komentari

Krivac za 13 vrsta karcinoma i moždani udar – mnogi ga imaju

Uz karcinom maternice, jednjaka, bubrega, dojke i debelog crijeva, može uzrokovati karcinom želuca, jetre, žučnog mjehura, gušterače, jajnika, tumore moždane ovojnice…

PHOTO:Tim Samoff/Flickr

PHOTO:Tim Samoff/Flickr

U Hrvatskoj je pretilo 20,37 posto ljudi. Među onima koji su preboljeli moždani udar pretilo je 66 posto muškaraca i 75 posto žena, kaže prof. dr. sc. Mijo Bergovec, internist i kardiolog iz Poliklinike Centar.

Među ljudima s povišenim krvnim tlakom debelih je 78 posto muškaraca i 74 posto žena, a među oboljelima od šećerne bolesti tipa 2 debelih je 79 posto muškaraca i 84 posto žena. Zato se smatra da pretilost skraćuje život, upozorava dr. Bergovec i dodaje da je pretilost značajan rizični čimbenik za razvoj vodećih uzroka pobola i pomora.

- Najvažniji čimbenici rizika za kardiovaskularne, zloćudne i kronične respiratorne bolesti te dijabetes su prekomjerna težina, pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i pijenje alkohola – objašnjava dr. Bergovec. Ističe kako od svih poznatih rizika samo debljina predstavlja značajan rizik za razvoj svih navedenih bolesti, a glavni razlog je povećana količina masti u tijelu.

- Povećana količina masti u stjenkama krvnih žila uzrokuje aterosklerozu krvnih žila srca i mozga, koja dovodi do srčanog i moždanog udara – kaže dr. Bergovec, koji nam je objasnio mehanizam nastajanja karcinoma uzrokovanog pretilošću na primjeru karcinoma želuca.

Loading...

- Pretpostavlja se da prevelike količine masti u tijelu dovode do kronične upale, posebice u gastrointestinalnom traktu, što može dovesti do karcinoma želuca – kaže dr. Bergovec. Pretilost je česta u svakoj dobi – u pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije češća u žena nego u muškaraca.

Osnovni uzrok debljine je neravnoteža između unosa i trošenja energije, čemu najviše pridonose sjedilački način života i nepravilna prehrana, kaže dr. Bergovec i upozorava da je debljina i dječja bolest, a Hrvatska je sedma u Europi po stopi djece s prevelikom masom.

- Liječnici upozoravaju da će najmanje jedno od troje debele djece biti debelo i u odrasloj dobi, a debljina skraćuje život i do deset godina – upozorava dr. Bergovec. Nastavlja kako je debljinu moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom te redovitom fizičkom aktivnošću, dok je prehrana bogata mastima jedan od glavnih uzroka pretilosti.

- Gubitak suvišnih kilograma veći od 10 kilograma u odraslih smanjuje rizik od prerane smrti za 20 posto, snižava krvni tlak za 10-20 mmHg, razinu povišene glukoze za 50 posto, a vrijednosti povišenih triglicerida i kolesterola 20-30 posto. Povećava vrijednosti HDL (dobrog) kolesterola za osam posto i osjetno popravlja omjer LDL/HDL kolesterola - objašnjava dr. Bergovec i nastavlja kako je debljinu moguće liječiti promjenama načina života: dijetom i fizičkom aktivnošću.

- Terapiju lijekovima u odraslih može se preporučiti samo nakon procjene učinka dijetalnog režima i adekvatne dnevne fizičke aktivnosti u pacijenata koji unatoč tome nisu dostigli potrebnu (i željenu) tjelesnu težinu – kaže dr. Bergovec.

Ako unatoč svim mjerama konvencionalna i terapija lijekovima nisu učinkovite u ekstremno pretilih, razmislite o kirurškom liječenju, savjetuje prof. Bergovec.

- Želite li procijeniti jeste li pretili, jedan od alata je indeks tjelesne mase. Od svih poznatih indeksa, najuže je povezan s količinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom tijelu, a uz to ga je relativno jednostavno izračunati. Izračun se temelji na odnosu tjelesne težine i kvadrata visine osobe - kaže prof. Bergovec.

Savjeti za prevenciju

Brža šetnja od pet kilometara za većinu ljudi primjerena je mjera dnevne fizičke aktivnosti. Jedite pet obroka na dan – nikada do sita. Barem triput dnevno jedite voće i smanjite unos masti i ugljikohidrata. Uz to, dnevno popijte do dvije litre tekućine. Najbolji izbor je voda, kaže dr. Bergovec i dodaje da je najbolji lijek za mršavlje
Loše navike u djece

U Hrvatskoj samo 56 posto djece doručkuje tijekom tjedna, 76 posto ih ne jede dovoljno povrća, a 66 posto voća, dok se tjelesnom aktivnošću u trajanju od najmanje sat vremena dnevno bavi samo 30 posto dječaka i 17 posto djevojčica. A sve navedeno alarmi su za uzbunu jer debljina je bolest, upozorava prof. Bergovec.
Procjena debljine

Drugi način procjene debljine je mjerenje opsega struka oko pupka. U žena opseg struka veći od 80 cm predstavlja povišeni rizik, a opseg struka veći od 88 cm predstavlja značajno povišeni rizik za nastanak bolesti povezanih s debljinom. Kod muškaraca opseg struka od 94 cm predstavlja povišeni rizik, a veći od 102 cm značajno povišen rizik.

Prof. bergovec: roditelji, za debljinu nema opravdanja Nažalost, roditelji često štite i opravdavaju debljinu, a trebali bi paziti što djeci daju jesti, posebice do 11. godine. Prehrana djece mora biti pravilna i uravnotežena. Jer ako tad “natuku” 25 kilograma viška, to je teško skinuti.

Na meti je i psihičko zdravlje vašeg djeteta Ljubav se očituje u brizi o psiho-fizičkom zdravlju djece, a ne u dopuštanju svega što požele: brze hrane, puno slatkiša… Ako je dijete pretilo, postaje i introvertirano i usamljeno, a društvo ga stigmatizira, kaže prof. Bergovec.

Na crnom popisu je čak 13 vrsta karcinoma Pretilost povećava rizik za 13 vrsta karcinoma, osam više nego što se ranije mislilo, otkrili su istraživači Međunarodne agencije za istraživanje raka. Uz karcinom maternice, jednjaka, bubrega, dojke i debelog crijeva, pretilost može uzrokovati karcinom želuca, jetre, žučnog mjehura, gušterače, jajnika, tumore moždane ovojnice, karcinom štitnjače i multipli mijelom.

Fizička aktivnost smanjuje rizik od oboljenja i smrti Za održavanje zdrave tjelesne težine važno je i vježbanje – povećava potrošnju energije, štiti/gradi potrebnu tjelesnu masu, poboljšava psihološke čimbenike, smanjuje rizik od oboljenja i smrtnosti, a može smanjiti i apetit.

Djeca oponašaju roditelje, zato im budite primjer Djeci usađujte dobre navike. Budite najbolji i najbliži primjer djetetu u svemu, pa i u prehrani. Potičite ih na fizičku aktivnost i neka ne sjede ispred ekrana više od sata na dan, kaže Bergovec.

Izvor: 24sata

Vaš komentar na članak: