Faktori koji određuju kako će tijelo reagovati na virus: Zašto neko ni ne osjeti simptome, a neko umire
Tako je bilo sa svakom pandemijom i epidemijom, pa se isti scenario odvija i sa korona virusom. Iako su stručnjaci u početku govorili da su ugroženi samo pripadnici starije populacije, danas nam je jasno da su ugroženi svi, kao i da infekcija kod starih ljudi ne mora da znači nužno i tragičan ishod. Takođe, ljudi istih godina i sličnog zdravstvenog stanja mogu da dožive potpuno drugačije simptome i razvijanje bolesti.
Zašto se to dešava i kako dolazi do tolikih razlika? Prvo, treba se pozabaviti terminologijom. Infekcija znači da ste zaraženi korona virusom nakon što ste mu bili izloženi. Infekcija nije isto što i izloženost, niti je infekcija isto što i bolest.
Bolest je kliničko stanje koje se ispoljava simptomima poput kašlja, groznice, temperature i ostalih blažih ili težih simptoma. Smrt nastupa kada uslijed oštećenja ostalih organa tijelo više ne može da sprovede dovoljan dotok kiseonika u krvi, niti može da održava druge vitalne funkcije, objašnjava dr Arturo Kasedeval za “Bloomberg.com”.
U prošlosti, nakon izbijanja pandemija, procenti smrtnosti i preživljavanja pripisivani su Božjoj volji. Danas, moderna medicina mnogo bolje razumije naizgled nasumičnost smrti i preživljavanja i zašto je u grupi pojedinaca sličnih godina i zdravstvenog stanja neko bezbjedan, a neko će izgubiti život.
Kako objašnjavaju stručnjaci, postoji pet varijabli koje određuju konačni ishod borbe sa bolešću.
Prva varijabla je mikrobiološka doza inokulacije, odnosno koliki je broj čestica izazvao infekciju. Ako smo zaraženi manjim brojem čestica virusa korona, vjerovatno će se tijelo vrlo lako samo izboriti, ili čak i neće biti simptoma bolesti. Ako nam je u sistem ušao veliki broj čestica, to dalje u tijelu dovodi do masovnog razmnožavanja virusa u tijelu i simptomi će biti ozbilniji.
Druga varijabla je genetika. Virusi najčešće ulaze u tijelo prodirući kroz proteine na spoljašnjim receptorima tijela. Prisustvo tih proteina varira od čovjeka do čovjeka, a neko ko nema te proteine može da bude potpuno otporan na infekciju. Tako recimo, u slučaju HIV-a, neki ljudi nemaju receptore kroz koje virus ulazi, te mu uopšte nisu podložni.
Treća varijabla je put kojim virus ulazi u tijelo. Virus koji ste udahnuli putem kapljica izaziva drugačiji imuni odgovor od virusa koji smo unijeli ako smo dodirnuli zaraženu površinu a onda dodirnuli lice. Lokalna odbrana nosa i pluća je različita, pa je i odgovor tijela drugačiji.
Četvrta varijabla je snaga samog korona virusa. Kao što sezonski grip nije iste jačine svake sezone, tako je i sa korona virusima. Kako se širi sa čovjeka do čovjeka, mutira i u tom procesu nekada mu se promjene neke važne karakteristike i virulentnost.
I konačno, peta varijabla je imunitet. Jačina imuniteta, a posebno kako se podnosili prethodne infektivne bolesti, umnogome određuje kako ćete reagovati na ovu infekciju. Imuni sistem se sjeća prethodnih susreta sa mikrobima i na osnovu tih iskustava sprema odbranu od novih mikroba. Recimo, kako kažu stručnjaci, ako ste imali grip neposredno pred inficiranje korona virusom, ovaj virus ponašaće se nepredvidivo. Kada imuni sistem ne prepoznaje ništa u vezi sa trenutnim napadačem, kasni sa reakcijama i time daje vremena virusu da se širi.
Sve ove varijable zajedno čine jedan kompleksan sistem, i zbog toga virus različito djeluje i na ljude istih godina i zdravstvenog stanja
Izvor: blic
