Prati nas i na Fejsu! Klik na Like!

Budite u toku sa najboljim prirodnim lijekovima i pripravcima.

29.10.2019 u 17:00 | Zanimljivosti | Komentara:

Kako napraviti organsko đubrivo od jesenjeg lišća: Bašta će vam cvjetati kao nikada do sada!

Advertisement

Za dobar i kvalitetan uzgoj biljaka, postoji 8 ključnih komponenti – otkrivaju stručnjaci

Enterijer-odrzavanje-baste-u-septembru (2)

Fokus zdravog i ekološki održivog baštovanstva je na tlu i u načinu postupanja s plodovima koje kasnije jedemo, smatraju stručnjaci Kerol Koks i Džon Dževons.

“Najbolji način uzgoja je biološki intenzivna poljoprivreda. To je sto odsto organski način sadnje, a cilj je maksimalno iskorišćavanje na minimalnoj površini zemljišta, uz istovremeno povećanje biološke raznolikosti i održavanje plodnosti tla”, kažu i dodaju da postoji osam ključnih komponenti za uspešan uzgoj takvog tipa biljaka.

To su organski uzgoj, izbjegavanje prevrtanja tla, gredice široke oko 75 centimetara, gusta sadnja i sadnja različitih kultura, korišćenje specijalizovanih alata i opreme, fokus na kvalitetu tla i prilagođavanje procesa uzgoja čovjeku, a ne mašinama.

“Kvalitet tla prva je karika kod biointenzivnog baštovanstva. Tlo treba da se prokopa dva puta dublje nego kod uobičajenih priprema za sadnju. Tako korjenje može da prodre kroz tlo dublje i dobije više hranljivih materija i vode. Važno je i đubrivo. Cilj je vratiti hranljive materije u tlo nakon što ih biljke iskoriste”, napominju Koks i Dževons.

Kompost se obično sastoji od suvog lišća, slame, kuhinjskog otpada, korova… To se sve miješa i vraća u tlo, a tako mu dajemo priliku da bude bogato hranljivim materijama, a time će se doprinjeti i uspješnom sazrijevanju plodova.

Kako napraviti đubrivo od jesenjeg lišća

Kad čistite dvorište od opalog lišća, skupite ga na posebno mjesto – u prostor ograđen daskama ili posebnu kantu obloženu velikom najlon kesom. Prilikom skupljanja lišća treba obratiti pažnju da se prikuplja zdravo lišće, koje nije zaraženo patogenima i u kojem nema štetočina ili njihovih prezimljujućih formi. Poželjno je lišće prethodno usitniti. Ukoliko je lišće suvo, potrebno ga je zaliti vodom i tako podstaći proces kompostiranja. Vlažnom lišću može se dodati zelena trava i manja količina humusa da bi se ubrzao cio proces. Zbog osobine vlažnog lišća da se zgrudva i truli, njemu se mogu dodati i usitnjene grančice. One će doprineti rastresitosti kompostne mase.

Brzina kompostiranja zavisi od vrste drveta

Najbrže se razlaže lišće listopadnog drveća, 1 – 2 godine, dok se iglice četinarskih vrsta sporije razlažu, 2 – 3 godine. Sadržaj mineralnih materija u lišću varira u zavisnosti od vrste drveta, zemljišta i klimatskih karakteristika podneblja. Zbog toga je najbolje koristiti opalo lišće različitih vrsta drveća.

Kompost od lišća koji je odležao godinu dana naziva se mladi kompost jer su u njemu i dalje vidljivi ostaci lišća. Takav kompost se prvenstveno koristi za malčiranje, a može, takođe, da se upotrebi prilikom sadnje stavljanjem u iskopane rupe ili kao đubrivo za travnjake. Veoma dobro se pokazao kao malč u toku zime, jer štiti biljke od smrzavanja. Ako ga upotrebimo kao prekrivač za golu zemlju, potrebno ga je u proljeće razgrnuti i omogućiti zemljištu da se zagrije.

Ukoliko je kompost od lišća odležao dvije godine, tada je on zreo i predstavlja visokokvalitetno organsko đubrivo. Takav kompost odlikuje se tamnosmeđom bojom i mrvičastom strukturom. Koristi se kao malč, ali i u mješavinama za sađenje rasade povrća, cvijeća ili kao organsko đubrivo.
Kompost od iglica četinara zakiseljava zemljište

Kompostu dobijenom od iglica četinara potrebno je i do tri godine da se potpuno razloži. Takva vrsta komposta zakiseljava zemljište, pa se koristi za malčiranje i đubrenje onih kultura koje zahtevaju kiselije zemljište. Najbolje ga je praviti odvojeno od komposta dobijenog raspadanjem lišća listopadnog drveća.

Lišće koje se brzo kompostira su: listovi voćnih vrsta, breze, zove, javora, topole, graba, belog jasena. Lišće hrasta, bukve, oraha, četinara, te lišće prekriveno smolom, je lišće koje se sporo kompostira. Korisno je znati i da, osim lišća hrasta i oraha, lišće kestena i vrbe sadrži mnogo tanina i da zbog toga sporo trune, kao i lišće četinarskih vrsta.

  • Kompost od orahovog lišća treba praviti odvojeno od drugog lišća i koristiti ga kao malč za suzbijanje korova, ali nikako ga ne upotrebljavati u povrtnjaku jer može da zaustavi rast povrća.
  • Veličina kompostne gomile važna za održavanje temperature i vlažnosti
  • Širina i visina kompostne gomile trebale bi da budu 1,2 – 1,5 m, a dužina najmanje 1,5 m.
  • Ukoliko se kompostna masa osuši, potrebno ju je zaliti vodom. Ako je prevlažna treba dodati piljevinu od listopadnog drveća. Za održavanje temperature i vlažnosti tokom kompostiranja, veoma je važna veličina kompostne gomile.
  • Manja gomila će se brže isušivati, slabije zagrevati i tako će se usporavati kompostni proces. Obrnuto, ako je gomila veća, brže će se zagrevati i razviti više temperature koje mogu da unište željene mikroorganizme koji obavljaju kompostiranje.
  • Sazrevanje komposta od lišća je najbrže u letnjim mesecima zbog intenzivnog rada mikroorganizama. Ukoliko želimo da ubrzamo proces formiranja komposta, potrebno je nekoliko puta prevrtati ovu gomilu.
  • Kompostna gomila je inkubator mnogih biohemijskih procesa i razvoja zemljišne flore i faune. Zbog toga je zreli kompost nosilac vitalnosti zemljišta.
  • Da biste utvrdili da li je kompost od opalog lišća zreo morate se uveriti da on ima tamnosmeđu boju i miris šumske zemlje.

Izvor: 24sata
loading...

Vaš komentar na članak: