Zbog neznanja krompir obično jedemo na najnezdraviji mogući način
Krompir, najomiljenija gomoljasta biljka, sadrži ugljikohidrate koji organizam brzo opskrbljuju energijom. Krompir je postao temelj prehrane velikog broja ljudi, no problem je što ga prevelik broj ljudi priprema na najnezdraviji način.
Oduzmete li masne i slane dodatke, krumpir je zapravo izuzetan izvor zdravih sastojaka. Ima malo kalorija, posebno je dobar izvor vitamina B6, vitamina C, bakra, kalija i mangana, te je pun vlakana. Dakle, namirnica koja pridonosi zaštiti krvnih žila i djeluje protiv raka. Idealno bi bilo kuhati ga te začiniti solju i maslinovim uljem ili maslacem. Nije nezdrav ni pečen u pećnici ako ga previše ne zamastite, piše Magazin.hr.
Nepotrebno na lošem glasu zbog škroba
Reputacija krompira kao zdrave namirnice ugrožena je zbog velikog udjela ugljikohidrata i bijelog škroba. No, nove analitičke metode pokazuju malo drugačiju sliku. Primjerice genetičar Roy Navarre je identificirao 60 različitih oblika fitohemikalija i vitamina u krompiru, stoji u studiji Phytochemical Profilers Investigate Potato Benefits iz 2007. Neki nutricionisti tvrde da su ovi sastojci jednako moćni kao i oni zbog kojih su slavu stekli brokula, špinat i prokulice, tj. da štite od kardiovaskularnih bolesti, respiratornih problema i nekih tumora.
Snižava povišen pritisak
Tim prof. Navarre uočio je da krompir sadrži i visok nivo kukoamina. Ove molekule su posebno važne jer imaju potencijal za snižavanje krvnog pritiska. Isti sastojak je do sada pronađen u paradajzu te u biljci Lycium chinense, tj. goji bobicama. Koru ove biljke kineski travari koriste stoljećima za izradu posebne ljekovite infuzije. Nove metode analize modernoj znanosti omogućavaju otkrivanje stotina neočekivanih sastojaka koji se nalaze u nekoj biljci.
Vitamin B6 – izgradnja ćelija
Ako bismo gledali visoku koncentraciju vitamina B6 – šolja pečenog krumpira sadrži 21% dnevnih potreba – krompiri bi i samo zbog toga trebali biti uvršteni među za zdravlje vrijedne namirnice. Vitamin B6 je uključen u više od 100 enzimskih reakcija. Enzimi su proteini koji pomažu odvijanje hemijskih reakcija, pa je vitamin B6 potreban gotovo posvuda u tijelu.
Mnogi građevni blokovi proteina, a to su aminokiseline, zahtijevaju B6 za sintezu. Zbog toga je vitamin B6 bitan za formiranje gotovo svih novih ćelija u tijelu. Stvaranje hema (protein naših crvenih krvnih stanica) i fosfolipida (komponente stanične membrane koje omogućuju razmjenu poruka između stanica) također ovise o vitaminu B6.
Vitamin B6 – ćelije mozga i aktivnost živčanog sistema
Vitamin B6 ima brojne uloge u našem živčanom sistemu, a mnoge uključuju neurološke aktivnosti moždanih ćelija. B6 je potreban za stvaranje amina, vrsta molekule ili neurotransmitera potrebnog za prijenos poruke iz jednog živca na sljedeći. Neki od neurotransmitera koji zahtijevaju vitamin B6 su serotonin, čiji je nedostatak povezan s depresijom, melatonin, hormon potreban za dobar noćni san, epinefrin i norepinefrin, hormoni koji nam pomažu nositi se sa stresom, te GABA, koji je potreban za normalno funkcioniranje mozga.
Vitamin B6 – protiv raka i zaštitnik krvotoka
Vitamin B6 igra i važnu ulogu u metilaciji, hemijskom procesu u kojem se metilne skupine prenose iz jedne molekule na drugu. Mnogi bitni hemijski procesi u tijelu nisu mogući bez metilacije, naprimjer geni se mogu uključiti i isključiti na taj način. To je posebno važno u prevenciji raka. Drugi način na koji metilacija pomaže spriječiti rak je ‘lijepljenje’ metilnih skupina na otrovne tvari kako bi one bile manje toksične, čime se potiče njihovo izbacivanje iz tijela.
Metilacija je važna i za zdravlje kardiovaskularnog sistema jer mijenja potencijalno opasne molekule pod nazivom homocisteine u benigne tvari. Budući da homocistein može direktno oštetiti stijenke krvnih žila, uvelike povećava progresiju ateroskleroze, a visok nivo homocisteina povezan je sa značajno povećanim rizikom za srčani i moždani udar. Namirnice bogate vitaminom B6, poput krompira, mogu pomoći zadržati nizak nivo homocisteina. Osim toga, prehrana bogata namirnicama koje obiluju vitaminom B6 povezana je s ukupno nižom stopom srčanih bolesti.
Vlakna u kori
Jedan pečeni krumpir će vam pružiti 11,7% dnevne vrijednosti potrebnih vlakana, ali zapamtite, vlakna u krumpiru su uglavnom u kori. Ako želite sniziti holesterol i rizik od raka debelog crijeva, treba vam podrška vlakana.
Vitamin B6 – bolja kondicija
Vitamin B6 je potreban i za razgradnju glikogena, oblika šećera pospremljenog u ćelijama mišića i jetre. Zbog toga je ovaj vitamin ključan za izdržljivost tijekom vježbanja.
Izvor: net.hr
