Donosimo vam popis deset najgorih namirnica koje treba izbjegavati pod svaku cijenu!

Kao što svi znamo, prehrambene kompanije koriste brojne konzervanse kako bi produžili rok trajanja hrane i smanjili svoj trošak. Dodajte umjetna bojila i potrošači će žuditi za bilo koji proizvodom.

Kako zaštititi obitelj od otrovnih sastojaka? Više nije dovoljno reći: “Mi to ne konzumiramo jer je poznato da čak i nutricionisti nisu u stanju dešifrirati pun popis dodataka koji se skrivaju iza raznih šifri na deklaracijama. Ovo je deset najgorih namirnica koje treba izbjegavati pod svaku cijenu.

1 . Monosodium glutamate ( MSG )
MSG je amino kiselina koja se koristi kao pojačivač okusa u prerađenoj hrani. Riječ je o jednom od najčešćih prehrambenih aditiva, piše Undergroundhealthreporter.
Ovaj kemijski aditiv je neurotoksin koji razara živčane stanice. Redovito konzumiranje ovakvih toksinima uništava značajan broj moždanih stanica, a može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući i neurološke poremećaje. Nadalje, redovito konzumiranje MSG-a, prema istraživanima, stimulira apetit i doprinosi debljanju i pretilosti.
MSG ima nekoliko pseudonima, kao što je hidrolizirani biljni protein i ekstrakt kvasca i ječmeni slad. Može ga se pronaći se u prerađevinama poput salatnog preljeva, nemasnog jogurta, konzerviranog meso, smrznutih jela, čipsa i konzerviranim namirnicama.

2 . Aspartam
Ovo je možda i najčešće korišteno umjetno sladilo. Vjeruje se da je kancerogen, a znatna konzumacija proizvoda zasićenih ovim neurotoksinom dovodi do su glavobolja, mutnog vida, te gastrointestinalnih poremećaja.
Aspartam sadrži 10 – postotni metanol, koji tijelo razgrađuje na nusproizvode poput mravlje kiseline i formaldehida. Formaldehid je snažan nervni otrov i vrlo je kancerogen, a američka agencija za hranu drži ga glavnim krivcem za nuspojave i to više nego svi ostali konzervansi zajedno.

Istražitelji su pronašli ove aditive u 6000 namirnica kao što su napitci bez šećera, gume za žvakanje bez šećera, jogurt, pepermint, pahuljice za doručak, smrznuti deserti, gusti sok i želatine.

3 . Visoka fruktozni kukuruzni sirup (HFC)
HFC je prerađeno sladilo u kojem se škrob izdvaja iz kukuruza. Kukuruzni škrob se zatim prerađuje u kukuruzni sirup kroz proces kiselinske hidrolize.
Gotovo svi HFCS proizvodi nastali su od genetski modificiranog kukuruza. To je najvažniji izvor kalorija u prehrani američkog pučanstva i dokazano je da doprinosi debljanju i razvoju dijabetesa.
HFCS također dovodi do kardiovaskularnih bolesti, artritisa, otpornosti na inzulin i povišenog kolesterola. U 2009. zdravstvena agencija je pronašla tragove žive u 9 od 20 uzoraka HFC koji se nalazi u prehrani. Namirnice u kojima nalazimo HFC su kukuruzni sirupi, preljevi za salate, neke vrste kruha, jogurt, juhe, umak za pizzu i poneki začini. U prosjeku, Amerikanci dnevno troše 12 čajnih žličica HFC-a.

4 . Agave nektar
Ovaj nektar je visoko obrađeno sladilo koje potječe od kaktusa agave.
Mnogi potrošači vole isticati da je agave sirup zdrav zaslađivač, no to i nije istina. Agave nektar sadrži najveću razinu fruktoze ( 55-97 %) od svih komercijalnih sladila.
Fruktoza je pokazala da povećava otpornost na inzulin, što dovodi do dijabetesa tipa 2. Taj aditiv se uglavnom razgrađuje u jetri, a zatim pretvara u masnoću. Prekomjerno konzumiranje fruktoze, kada se konzumira u količinama većim od 25 g dnevno, podiže razinu mokraćne kiseline, koja uzrokuje kronične upale kao što je masna jetra.
Konzumiranje fruktoze također dovodi do prekomjerne težine, povišenog šećera u krvi i visokog krvnog tlaka. Tragove agava sirupa nalazimo u sladoledu, energetskim pločicama, žitaricama, kečapu i ostalim umacima. Agave također prodaje kao samostalni zaslađivač i to najčešće u trgovinama zdrave prehrane.

5 . Umjetna bojila za hranu

Kada vam hrana poprimi boju odjeće, znate da su dodana umjetna bojila.

Te boje su sintetizirane od katrana i nafte. Riječ je o spornom i jednom od najčešće korištenih aditiva u prehrambenim proizvodima. Mnoge boje su zabranjene zbog svojih negativnih učinaka na laboratorijskim životinjama. Istraživanja su potvrdila da je devet boja trenutno odobreno za korištenje u SAD-u, što zabrinjava zdravstvene organizacije.
Devet prehrambenih bojila povezani su s zdravstvenim problemima poput raka, hiperaktivnosti, reakcije na alergije i smanjene koncentracije, naročito kod djece.
Umjetna bojila najčešća se javljaju kod sokova, slatkiša, pekarskih proizvoda, žitarica, energetskih pločica, pudinga, džemova, kruha, tjestenine i sira, zamrznutih proizvoda, brze hrane, sladoleda, kao i kod mesa i ribe kako bi izgledale svježije.

6 . BHA i BHT
Butilirani hidroksianisol (BHA) i butiliran hydrozyttoluene (BHT) su konzervansi koji se koriste u mnogim namirnicama kako bi spriječili oksidaciju i produžili rok trajanja .
Razgradnjom BHA i BHT dolazi do kancerogenih spojeva u tijelu. Kao kancerogen proizvod prepoznala ga je i Međunarodna agencija za istraživanje raka, koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj aditiv može se pronaći u folijama za pakiranje prozvoda, žitaricama, kobasicama, hrenovkama, pljeskavicama, žvakaćim gumama, čipsu, pivu, maslacu, biljnim uljima, kozmetici i hrani za životinje.

7 . Natrijev nitrit i sodium nitrat
Ove dvije usko povezane kemikalije koriste se kako bi se mesu produljio rok trajanja.
Kada se dodaju mesu, ovi nitrati dovode do povećanog rizika od određenih vrsta raka. Ta kemijska reakcija događa se na visokim temperaturama. U analizi iz 2007., agencija “World Cancer Research Fund” otkrila je da konzumiranje 30 grama prerađenog mesa dnevno povećava rizik od raka za 20 %.
Stoga valja pripaziti s konzumacijom suhomesnatih proizvoda, kao što je slanina, pršut, salame, usoljena govedina, hrenovke, paštete, ukiseljene svinjske nogice, konzervirano meso, sušene ribe i puretine.

8 . Kalij bromat
Ovaj aditiv se koristi kao dodatak za povećanje volumena u nekim vrstama kruha, peciva i pojedinim pekarskim proizvodima.
Pokazalo se da uzrokuje rak kod životinja i zabranjen je u EU i Kanadi. FDA je čak 1991. zatražila da pekari dobrovoljno prestati koristiti. Ovaj aditiv javlja se kod većine pekarskih proizvoda, a nalazi se i u zubnim pastama i vodici za ispiranje usta.

9 . Rekombinantnog goveđeg hormona rasta (rBGH)
RBGH je djelo Monsanta, a riječ je o genetski modificiranoj verziji prirodnog hormona rasta koji stvaraju krave. Koristi se za povećanje proizvodnje mlijeka kod mliječnih krava.
“RBGH mlijeko “sadrži visoke razine inzulina kao faktor rasta (IGF – 1), a velike količine dovode do raka dojke, debelog crijeva i raka prostate. rBGH mlijeko nije potrebno biti označeno na deklaraciji.
Kada krave imaju povećanu razinu mastitisa, tjelesne izlučevine prelaze u mlijeko. To također dovodi do otpornosti na antibiotike. Hormoni u hrani također su povezani s prijevremenim pubertetom kod djevojčica.

10 . Rafinirano biljno ulje
Postoje različite vrste biljnih ulja, uključujući i sojino ulje, kukuruzno ulje, ulja repe i kikirikija.
Proces rafiniranja također koristi kemijska sredstva i visoke temperature. Tim prekuhanim vrstama uklanjaju se prirodni vitamini i minerale, dolazi do oksidiranja, nakon čega nastaju slobodni radikali.
Ta ulja također imaju visoki udio Omega – 6 masnih kiselina, koje neutraliziraju prednosti Omega -3 masne kiseline u prehrani. Učinak oksidacije dovodi do upala, oštećenja DNA i neosjetljivost na inzulin. Osim toga, mnoga naftna biljna ulja se hidriraju. Ovaj proces stvara transmasne kiseline koje dovode do bolesti srca i nekih oblika raka.
Bilja ulja nalazimo i prerađenim namirnicama kao što su krekeri i energetske pločice, a dolazi i kao samostalni proizvod poput ulja za kuhanje i margarina.

Naravno, za popis nezdravih namirnica mogla bi se ispisati i knjiga, no dovoljno je izbjegavati ili smanjiti upotrebu ovih aditiva i dodataka u prehrani. Najbolji način na koji možemo ukloniti takve proizvode sa polica u trgovinama je jednostavno ne kupovati ih jer prehrambena industrija zasigurno neće proizvoditi i reklamirati proizvode koje nitko ne želi kupiti.

Izvor: dnevno